Korenasto povrće u kokosovom mlekuAI fotografija

Korenasto povrće u kokosovom mleku

Jednostavno jelo od korenastog povrća krčkanog u kokosovom mleku sa aromatičnim začinima.

Porcije: 4 Priprema 10 min Kuvanje 25 min Prilozi
VegetarijanskoSadrži: mleko, orašasti plodovi
Oznake se automatski određuju na osnovu sastojaka i mogu biti netačne. Proverite deklaraciju na pakovanju ako vam je to važno.

Sastojci

  • 1 kašičica Kardamom
  • 2 kašičica Kumin
  • 2 kašičica Mleveni korijander
  • 400 g Krompir na kockice
  • 500 g Šargarepa na kockice
  • 400 g Batat na kockice
  • 2 kom Crveni luk sitno seckan
  • 1 kom Crvena čili papričica sitno seckana
  • 3 čen Beli luk sitno seckan
  • 1 kašika Đumbir rendan
  • 800 ml Kokosovo mleko
  • 1 kašika Susamovo ulje ili drugo ulje za prženje
  • So po ukusu
  • Crni biber po ukusu
  • 100 g Spanać grubo seckan
  • 30 g Indijski orah (kešu) za posipanje
  • 100 ml Pavlaka 18%

Koraci

  1. Propržite kardamom, kumin, korijander i malo bibera u suvoj šerpi dok ne postanu aromatični.

    2 min
  2. Smanjite vatru, dodajte krompir, šargarepu, batat, crveni luk, čili papričicu, beli luk, đumbir i susamovo ulje.

    4 min
  3. Promešajte i kuvajte nekoliko minuta.

  4. Dodajte kokosovo mleko, promešajte i poklopite šerpu.

    1 min
  5. Krčkajte korenasto povrće na slaboj vatri 20 minuta, dok ne omekša.

    20 min
  6. Začinite solju i crnim biberom po ukusu.

    1 min
  7. Servirajte sa grubo seckanim spanaćem, pospite seckanim kešuom, dodajte pavlaku i, po želji, hleb.

Ovo je, u suštini, dinstano korenasto povrće koje se dovrši u kokosovom mleku umesto u vodi ili čorbi. Krompir, šargarepa i batat su slični po tome da im škrob i vlakna omekšaju tek kad dovoljno dugo upijaju toplotu i vlagu, pa ih zato seckaš na kockice slične veličine — ne zato što tako lepše izgleda, nego da svi zajedno stignu do tačke "savija se na viljušci" u istom trenutku. Kokosovo mleko ovde nije ukras, ono je tečnost za krčkanje koja nosi masnoću, pa začini iz prvog koraka imaju u čemu da se rastvore.

Hoće li uspeti zavisi od tri stvari: da li si začine zagrejao dovoljno da propuste ulje bez da zagore, da li je povrće isečeno ravnomerno, i da li si poklopio šerpu i pustio je da radi sama, bez žurbe. Sve ostalo je kozmetika.

Ovo je gusto, zasitno jelo, blizu glavnog obroka — spanać i kešu na kraju razbijaju tu gustinu, pavlaka smiruje ljutinu čilija. Za četvoro je taman, kao sledeće jelo pored roštilja ili kao samostalan ručak s hlebom.

Kardamom, kumin i korijander se prže u suvoj šerpi jer njihova aromatična ulja su zarobljena u semenu i opnama koje popucaju tek pri suvoj, direktnoj toploti — ne na jačoj vatri nego na onoj gde osetiš miris koji ti udari u nos pre nego što vidiš dim. Neki kažu da začine treba odmah baciti u ulje sa povrćem da se "sve skupa izmeša". Ne, jer tada se oni samo skuvaju u vlazi povrća i ostanu tupi, dok suvo prženje im otvori ćeliju i pusti miris napolje. To je razlika između začina koji se oseti i začina koji je samo prisutan.

Krompir, šargarepa i batat idu zajedno sa crvenim lukom, čilijem, belim lukom i đumbirom u malo ulja — ovaj korak ne služi da se povrće skuva, već da se obloži masnoćom i začinima pre nego što uđe tečnost. Ulje ovde nosi ukus kumina i korijandera direktno na površinu kockica, umesto da ostane razblaženo u kokosovom mleku. Susamovo ulje je izabrano zbog blage orašaste note, ali kriterijum za zamenu je jednostavan — bilo koje neutralno ulje za prženje koje podnosi toplotu bez da zagori pre nego što povrće omekša; suncokretovo radi savršeno.

Kokosovo mleko dolazi tek kad je povrće već obloženo uljem i začinima, ne ranije — jer kokosovo mleko se lako razdvoji ako se naglo zagreje na jačoj vatri, zato se poklopi i krčka na slaboj. "Slaba vatra" znači da tečnost tiho mrmlja, bez pravog ključanja — ako vidiš mehuriće koji snažno probijaju površinu, smanji, jer kokosova mast se tada razdvaja na masne tragove i vodenkastu tečnost, i jelo izgubi tu kremastu celovitost. Ovo je mana koju ljudi pripisuju "lošem kokosovom mleku", a uzrok je skoro uvek previsoka temperatura, ne proizvod.

Dvadesetak minuta krčkanja je donja granica, ne pravilo — gotovost provераваš viljuškom ili nožem: batat i šargarepa treba da se lako probiju i da kockica krompira padne sa viljuške umesto da se odupre. Ako je šerpa plića ili šporet slabiji, treba i duže; kućni šporet retko ima ujednačenu vatru po celoj površini dna, zato je dobro povremeno promešati, ne da se ne zalepi, nego da se povrće koje je bliže ivici ne prekuva dok sredina još čeka.

So i biber idu na kraju, kad je povrće već mekano, jer so ranije dodana u kokosovo mleko bi izvukla vlagu iz povrća pre vremena i otežala mu da omekša ravnomerno — sitnica, ali to je razlika između povrća koje je kremasto i povrća koje je žilavo na ivicama.

Spanać se dodaje sirov i grubo seckan na kraju, u toplo jelo, ne u šerpu da se kuva — list treba samo da se uvije i smanji, ne da pusti vodu i postane kašast. Kešu posut na kraju daje hrskavost koju celo jelo inače nema, a ako ga nemaš, kriterijum za zamenu je bilo šta hrskavo i blago masno — prženi suncokret ili bademi rade istu stvar. Pavlaka 18% na kraju hladi ljutinu čilija i razbija gustinu kokosovog mleka kiselinom; ako nemaš baš tu, traži fermentisani mlečni proizvod slične gustine, kao kiselu pavlaku ili gušći jogurt — kriterijum je kiselost i gustina, ne marka na kutiji.

Ovo nije jelo koje se žuri. Strpljenje pri prženju začina i strpljenje pri krčkanju su dva mesta gde se jelo zaista pravi — sve ostalo je sečenje povrća, a to je samo priprema, ne kuvanje.

Prijavi ovaj recept hello@fridge.menu